Kolegijum Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) postigao je juče saglasnost da se zaduži Ustavnopravna komisija da do 27. februara organizuje javnu raspravu o statusu Sutorine, da parlamentu dostavi zaključke te rasprave, te da se do tada odloži izjašnjavanje o rezoluciji kojom se traži poništenje predloga ugovora o granici između Crne Gore i BiH.
Predlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovin početkom novembra 2014. godine, a na osnovu tog dokumenta Sutorina bi trebalo da ostane u sastavu Crne Gore.
Međutim, prema rezoluciji čiji je predlagač Denis Bećirović (SDP), BiH bi morala da preispita taj ugovor.
Bećirović je na jučerašnjoj sjednici rekao da je suština rezolucije da se ozbiljno otvori pitanje Sutorine i da se ulože napori da bi se utvrdile sve pravne, istorijske, geografske i ekonomske činjenice u vezi s njenim statusom.
– BiH ne traži ništa osim onoga što joj pripada. Ne postoji međudržavni dogovor u vezi sa Sutorinom, zbog čega BiH ima pravo da razmatra to pitanje i čuje stručnu javnost i činjenice – rekao je Bećirović, prenosi mediji u BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija kazao je na sjednici da Bosna i Hercegovina ima pravo na drugi izlaz na more. Ipak, Lagumdžija je rekao da će to biti teško dogovoriti s Crnom Gorom, i će o ovom pitanju pravnici morati da daju mišljenje na međunarodnom sudu, ukoliko do toga dođe.
– Otvaranjem ovog pitanja otvara se Pandorina kutija, jer je Sutorina u knjigama Crne Gore, kao što je Veliki i Mali Školj u knjigama BiH, a ne u knjigama Hrvatske. Trenutno imamo goluba u ruci, ali možemo završiti sa orlom nad glavom. Ovim bi mogli ostati i bez Školja i bez Sutorine – rekao je Lagumdžija, govoreći o stavu Badinterove komisije za granice među bivšim jugoslavenskim republikama.
Zaključkom te komisije definiše se da granice između bivših federalnih jedinica treba smatrati državnim granicama, i ne mogu se mijenjati silom, nego samo sporazumom.
Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević tražila je da Ustavnopravna komisija organizuje stručnu javnu raspravu i da se omogući amandmanska faza za rezoluciju, a da se nakon toga parlament BiH izjasni o ovom pitanju.
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) kaže da će rasprava o ovom pitanju samo zakomplikovati ionako složene društvene i političke prilike unutar Bosne i Hercegovine.
S druge strane, predsjedavajući Zastupničkom domu PS BiH Šefik Džaferović (SDA) kaže da je nejasno šta će značiti otvaranje pitanja na osnovu kojeg su priznate međunarodne granice BiH, a odgovor na to pitanje potreban je cijeloj javnosti Bosne i Hercegovine
– Željeli bismo Sutorinu i osjećamo istorijsku nepravdu koja se očigledno dogodila, ali u taj proces ne bismo ulazili ukoliko ćemo pretrpjeti veću štetu od one koju sada imamo – tvrdi Džaferović.
Ranije juče Predsjedništvo Stranke demokratske akcije pozvalo je državne institucije da opet razmotre predlog ugovora o državnoj granici sa Crnom Gorom u području Sutorine.
M.V.
Odložen sastanak državnog vrha
Sastanak na kome je danas o pitanju Sutorine trebalo da razgovaraju predsjednici države, parlamenta i Vlade, Filip Vujanović, Ranko Krivokapić i Milo Đukanović, odložen je zbog zvanične posjete Hašima Tačija. Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je prije dva dana tokom razgovora sa ambasadorom Bosne i Hercegovine Đorđem Latinovićem izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom razvoja događaja koji se odnose na predloženu rezoluciju o Sutorini.
Dodik: Problem nastao zbog Sarajeva i Podgorice
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik ocijenio da je problem Sutorine kreiran u Sarajevu, kao i da je bliskost sarajevskih i crnogorskih vlasti doprinijela jačanju inicijative. Na pitanje kakav je stav RS o Sutorini, on kaže da je Republika Srpska ranije dala saglasnost na rad zajedničke komisije koja je trebalo da utvrdi granicu.
– Odjednom se sada pojavio taj problem u vezi sa Sutorinom koji su prije svega kreirali ljudi iz Sarajeva. Mislim čak i da je bliskost Podgorice i Sarajeva doprinijela jačanju ovakve jedne inicijative. Što se tiče nas iz RS, mi još nijesmo dobili tu rezoluciju koju predlažu Bošnjaci, prije svega sarajevski krug. Na bazi toga vidjećemo. Objektivno gledano, granice u bivšoj Jugoslaviji nakon raspada utvrđene su po Badinterovoj komisiji, koja je rekla da su avnojevske granice koje su tada povučene državne granice, ukoliko nema strana zainteresovanih za korekciju tih granica – kazao je Dodik Anteni M.
U svakom slučaju, kako je rekao, razgovore Crne Gore i BiH oko granice treba iskoristiti da bi se definitivno utvrdile granice.
– U tom pogledu treba i sučeliti i određenu argumetaciju. Ranije smo smatrali da je to pitanje koje je u suštini riješeno, ali evo reakcija ljudi iz Sarajeva, prije svega Bošnjaka, i njihova zainteresovanost za to sada to pitanje stavlja na dnevni red. U svakom slučaju, smatram da to treba riješiti mirne glave – kaže Dodik.
Bevanda: To je crnogorska teritorija
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda vjeruje da je teritorija Sutorine već sada sastavni dio Crne Gore.
– Teritorija Sutorine je bila sastavni dio Crne Gore u vrijeme međunarodnog priznanja država – rekao je Bevanda.